Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Cijena brašna "skočila" za čak 12 posto

U pojedinim lokalnim zajednicama već je poskupio i hljeb, kao i ostali pekarski proizvodi, a u ostalim krajevima zemlje poskupljenja se očekuju za desetak dana.

Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini doseže vrhunac.

Skroman kućni budžet

Zbog visoke cijene pšenice na berzama za 12 posto skočila je i cijena brašna, što je najava za ostala poskupljenja. Glavni razlog poskupljenja su suša i podbačaj roda kukuruza.

Građane je poskupljenje dodatno zabrinulo jer je ionako skroman kućni budžet već maksimalno rastegnut, piše i Večernji list BiH.

Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe i usluga, u ovoj godini uglavnom su išle uzlaznom putanjom. Građane muče svakodnevna povećanja cijena. Skuplji su hrana, piće, duhan, veće su i cijene stanovanja te prijevoza.

Najviše su poskupjeli ulje i pileće meso. Najveći rast zabilježila je cijena ulja. Naime, ulje je u ovom razdoblju poskupjelo za 37 posto. Vezano uz piletinu, evidentiran je porast cijene od početka godine za 66 posto.

Samo prije četiri mjeseca pileći file koštao je 6,50 KM. Danas stoji 9,70 KM.

Prvenstveni razlog za poskupljenje pilećeg mesa jest poskupljenje hrane za tov pilića, odnosno pšenice, raži, kukuruza i ječma.

Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. Jedina učinkovita mjera je povećanje plaća.

Na dnu Evrope

U okviru analize Eurostat, agencija za statistiku EU, objavljuje i BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći. Jedino na ovaj način u obzir se mogu uzeti razlike u cijenama među državama. BiH je i prema ovom indikatoru, s 33 posto EU prosjeka, na pretposljednjem mjestu, ispred Albanije koja ima 31 posto.

BiH je i prema razini ekonomskog blagostanja, uz Albaniju, na evropskom dnu.

Kupovna moć prosječnog kućanstva u BiH prošle godine porasla je na 43 posto prosjeka EU s 41 posto, koliko je iznosila 2019, pokazalo je istraživanje.

Slovenija je s 80 posto EU prosjeka najbolje rangirana među zemljama regije, a slijede Hrvatska sa 67 posto, Crna Gora sa 61, Srbija s 52 i S. Makedonija s 44 posto europskog prosjeka.